For almost a century, the ideal of rationality was used as a yardstick for measuring, predicting and explaining behavior of real people and organizations. Principles of economic analysis were inspired by the mathematical rigor and elegance of the natural sciences – particularly physics – where many theories and models were founded on empirically untested assumptions, usually completely uninformed by emergent insights from other social sciences such as psychology or sociology. The resulting neoclassical paradigm, only up until recently overwhelmingly prevalent in economic sciences, fails to explain and predict real-life human behavior of individuals and groups.
Aktualni napredak u biheviorističkim znanostima – prvenstveno psihologiji i neuroznanosti – otvorio je crnu kutiju uma i oslobodio društvene znanosti od pretpostavki narodne mudrosti o duši i identitetu. Studije su ukazale na pravilnosti u ljudskom kognitivnom aparatu i na to kako kognitivne predrasude i zablude utječu na tržišne rezultate. Do sada je široko prihvaćeno da procesima odlučivanja upravlja heuristika, koja se često donosi u društvenom kontekstu gdje optimalne strategije ne mogu biti određene samo osobnim interesom. Nadalje, postupci pojedinaca često su pod utjecajem emocija ili su uokvireni njihovim identitetom, oblikovanim njihovim vrijednostima i interakcijom unutar i između njihovih društvenih skupina.
U svijetu prepunom informacija, prepunom tehnološkog napretka i razornih inovacija, promjene koje će u velikoj mjeri utjecati na pojedince i društvenu dobrobit bit će psihološke, a ne tehnološke prirode. Stoga je jedini pravi način za poboljšanje i održavanje individualne i društvene dobrobiti imati širu perspektivu i, bez intelektualnog ponosa, kombinirati znanja iz različitih praktičnih i znanstvenih disciplina za stvaranje nove vrijednosti.
Laboratorij za biheviorističku i eksperimentalnu ekonomiju (BEE LAB) ima za cilj baviti se složenošću ljudskog ponašanja kroz interdisciplinarna istraživanja koja se protežu od društvenih znanosti poput psihologije, sociologije, antropologije, do ekonomije i financija. Ipak, svjesni smo da se kvalitetna znanost može proizvesti samo uz vrhunsku metodologiju. Za potpuno interdisciplinarni pristup, cilj nam je dodati uvide iz transdisciplinarnih polja kao što su ekonofizika, društvena fizika, teorija igara i složeni adaptivni sustavi. Naše se težnje odražavaju u raznolikoj grupi stručnjaka u našem laboratoriju koji dizajniraju i provode istraživanja koristeći najsuvremeniju metodologiju i doprinose razvoju bihevioralnih znanosti primijenjenih na ekonomsko ponašanje i javnu politiku.
Rješavamo probleme.
Sa znanošću.
Obavljanje vrhunskih akademskih i utjecajnih istraživanja s aplikacijama za tvrtke i društva.
Ciljevi
Provoditi interdisciplinarna istraživanja u području bihevioralne ekonomije
Objavljivati radove u kvalitetnim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima
Surađivati sa širokim spektrom profitnih i neprofitnih institucija
Implementirati inovativne načine rješavanja problema u ponašanju ljudi, organizacijskih i društvenih problema
Služiti kao think-tank za zainteresiranu javnost – studente, tvrtke, institucije
Projekti
Potpora EU Innovation voucher za suradnju između akademske ustanove (ZŠEM) i malog i srednjeg poduzetništva (Peekator) za istraživanje “Razvoj i validacija instrumenta za mjerenje CX aktivatora”
Aktivatori korisničkog iskustva – rezultati istraživanja. Predstavljeno na CX ZG Meetupu u online organizaciji Netokracije, 2020.
URL: https://bit.ly/3z7r3iH
Suradnja ZŠEM-a i Promosapiensa Hrvatska u eksperimentalnoj istraživačkoj studiji “Učinci različitih oznaka prehrambenih vrijednosti na vizualnu pozornost i točnost percepcije kvalitete prehrane” (2019.-2020.)
Mušura Gabor, A., Stojnić B. & Ban Ostić D. (2020). Učinci različitih oznaka prehrambenih vrijednosti na vizualnu pozornost i točnost percepcije prehrambene kvalitete – rezultati eksperimentalne studije praćenja očiju. Kvaliteta i preferencija hrane 84, 103948
URL: https://doi.org/10.1016/j.foodqual.2020.103948
Učinci označavanja proizvoda na percepciju kvalitete proizvoda: eksperimentalni rezultati. Prezentirano na “Znanstvenom utorku” u organizaciji Ekonomskog instituta Zagreb, 2019.
URL: https://bit.ly/3hdH7VZ
Učinci označavanja proizvoda na percepciju kvalitete proizvoda. Predstavljeno na 12. Meet upu “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, 2019.
URL: https://bit.ly/3henCfK
Izbor hrane i ponašanje potrošača – Mozak i prehrana. Sudjelovanje na okruglom stolu na 7. međunarodnom kongresu nutricionista u organizaciji Hrvatskog saveza nutricionista u Zagrebu, 2019.
URL: https://bit.ly/3ifatY6
Potpora EU Innovation voucher za suradnju između akademske ustanove (ZŠEM) i malog i srednjeg poduzetništva (Peekator) za istraživanje “Customer Journey Mapping Platform”
Javna predavanja i tisak
Izbor hrane i ponašanje potrošača – Mozak i prehrana. Sudjelovanje na okruglom stolu na 7. međunarodnom kongresu nutricionista u organizaciji Hrvatskog saveza nutricionista u Zagrebu, 2019.
URL: https://bit.ly/3ifatY6
Dizajn ponašanja za digitalne financijske usluge. Predstavljeno na F21: Fintech & Insurtech konferenciji u organizaciji BUG-a, 2019.
URL: https://f2.bug.hr/2019/index.html
HUP Okrugli stol „Disrupt HR – Time for Change“: bihevioralni dizajn u HR, 12.11.2018.
URL: https://www.hup.hr/12112018-behavioral-design-in-hr-hup-radnicka-cesta-521-900.aspx
HUP Okrugli stol „Disrupt HR – Time for Change“: People analytics: Važnost podataka o zaposlenicima, 21.5.2018.
URL: https://www.hup.hr/2152018-radionica-people-analytics-vaznost-podataka-o-zaposlenicima-hup-radnicka-cesta-521-900.aspx
DTakeover 24 sata, Konferencija o digitalnoj transformaciji 2019, A. Mušura Gabor
URL: https://digitaltakeover.hr/predavaci/2019/dr-sc-andrijana-musura-gabor/
Treba li javnoj politici bihevioralna ekonomija? Predstavljeno na javnom predavanju ZŠEM Business Insights u organizaciji ZŠEM-a, 3. studenog 2017.
URL: https://bit.ly/2ZhmmT6; https://bit.ly/2GKJ0Nl
Istina o donošenju odluka: zašto je tvrtkama potrebna znanost o ponašanju. Predstavljeno na konferenciji Innovate HR- Adriatic Innovation Island, 2018.
URL: https://bit.ly/35jec0h
https://www.jutarnji.hr/life/znanost/znanost-iz-posude-indijskih-orascica-magazin-jutarnjeg-na-jednom-predavanju-pionirki-poducavanja-bihevioralne-ekonomije-u-hrvatskom-visokom-skolstvu/ 6830691/
http://ideje.hr/ministarstvo-koje-ljude-potice-bolje-ih-gnjavi-docira-im-manipulira-uzima-im-slobodu-izbora/
http://ideje.hr/istrazujuci-nase-anomalije-richard-thaler-ucinio-ekonomiju-ljudskom/
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/morate-li-dici-kredit-da-bi-vam-dijete-zavrsilo-faks-20131215
https://radio.hrt.hr/treci-program/ep/kako-odlucujemo-bihevioralna-psihologija-kao-tumac-prividno-racionalnih-postupaka/197615/
https://novac.jutarnji.hr/novcanik/kako-prodavaci-na-nasim-trznicama-na-suptilne-nacine-utjecu-na-kupce-da-potrose-vise-kuna/8348147/
https://radio.hrt.hr/ep/o-bihevioralnoj-ekonomiji-s-drsc-andrijanom-musurom-gabor/231707/
suradnici
Dr.sc. Ivo Vlaev, Warwick Business School
Dr.sc. Boris Podobnik, Luxembourg School of Business
Dr.sc. Igor Mikloušić, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Neosapiens
Dr.sc. Kosta Bovan, Fakultet političkih znanosti
Dr.sc. Dejan Kovač
Gospodin sc. Hrvoje Bulat, Idealna poslovna suradnja
Dr.sc. Fadi Makki, Nudge Libanon
Gospodin sc. Helena Vlahinja Klauznicer, B4Development (bivši Quatar BIU)
korisni linkovi
www.behavioraleconomics.com
www.behavioralscientist.org
http://decisionlab.harvard.edu/
http://www.behavioraleconlab.com/
https://irrationallabs.org/
https://www.behavioralsciencelab.com/
https://peoplescience.maritz.com/
Kontakt
Andrijana Mušura Gabor
Voditeljica BEE Laba
amusura@zsem.hr
LinkedIn profil
ResearchGate profil
Google Scholar profil
