Predstojnica Katedre za Pravne discipline, dr. sc. Jelena Čuveljak autorica je nove knjige pod naslovom “Komentar Stečajnog zakona”. Knjigu možete pronaći u Narodnim novinama.
Iz predgovora autorice:
Novi Stečajni zakon iz 2015. već je doživio jednu veću izmjenu, a s obzirom na daljnje brojne nejasnoće, mogao bi lako doživjeti jednak broj izmjena kao i njegov prethodnik, Stečajni zakon NN 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12, 45/13 i 71/15 odnosno Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 78/15 i 71/15.
Tako velik broj izmjena posljedica je želje da se stečajni postupak što brže dovrši, no tom se problemu nije pristupalo sustavno i nisu provedena ozbiljna istraživanja o razlozima koji sprječavaju brzo završavanje stečajnih postupaka, već su samo mijenjane odredbe iz stečajnih pravila za koje se trenutačno mislilo da će brzo dovesti do nekih rezultata. No dok nisu točno utvrđeni razlozi dugotrajnosti stečajnog postupka, te zakonodavne intervencije u pravilu nisu dale željene rezultate.
Tako je u pravni sustav uvršten pojam »stečajne mase« koji danas ima gotovo isti status kao i pravna osoba jer može biti nositelj vlasničkih prava, ima OIB i dr. No, u biti, iza toga »skriva« se činjenica da stečajni postupak nije dovršen jer ima još imovine, ali kako bi bilo dugo čekati da se riješe problemi vezani uz tu imovinu (vlasničke parnice, postupci denacionalizacije i dr.) formalno se proglašava stečajni postupak
dovršenim i nastavlja postupak sa »stečajnom masom«. Time je, doduše, »statistički« riješen stečajni predmet, ali umjesto jednog problema vezanog uz trajanje stečajnog postupka dobili smo brojne nove probleme i postupke.
Svaka novela kojoj je bio cilj riješiti problem i skratiti trajanje stečajnog postupka u osnovi se koncentrirala na rokove vezane uz stečajni postupak pa je sada znatno skraćen rok za prijavu tražbina, iako ranija pravila o naknadnom roku za utvrđivanje tražbina nisu uopće produžavala stečajni postupak. No sada svi ugovorni partneri stečajnog dužnika moraju u kratkom roku sa stečajnim upraviteljem utvrditi hoće li se postojeći ugovori održati na snazi ili neće, jer više se ne može čekati skupština vjerovnika kako bi vjerovnici donijeli predmetnu odluku.
U osnovi, iako je cilj stečajnog postupka namirenje vjerovnika, upravo su vjerovnici ti koje su najmanje pitali za mišljenje pri izmjeni Zakona te su njihova prava najviše ugrožena zbog velikog broja izmjena Zakona, a koje nisu vodile računa primarno o interesima vjerovnika.
Uvažavajući praktično iskustvo da se određeni stečajni postupci ne mogu brzo dovršiti, u ovoj će se knjizi prvo navesti sada važeći tekst Zakona, a iza njega bit će naveden tekst kakav je bio prije izmjene uz napomenu o vremenu važenja zakonskog teksta. No komentar će se u načelu ograničiti samo na sada važeći tekst Zakona koji je u primjeni od prve novele 2017. godine, dok će se u pogledu sudske prakse nastojati dati što širi prikaz pa i u slučajevima kada u praksi postoje dvojbe i različita rješenja.
S obzirom na to da se sam tekst Zakona u dijelu stečaja u novom Zakonu nije promijenio, u prikazu sudske prakse uključena je i ona koja se odnosi na identičan zakonski tekst.
